KAKO SE RJEŠITI ZELENOG OTPADA
1. Spaljivanje
Prvi način kako se možete rješiti otpada je spaljivanje. Spaljivanje izvan ložišta je dozvoljeno u razdoblju od 01.11. do 01.06. To znači da možete napraviti hrpe otpada bilo gdje – jedino nemojte biti pre blizu šume. Također pripazite da ne napravite hrpu pre blizu drva ili ispod električnih kablova. Pri paljenju hrpe pobrinite se da prvo zapalite onaj kraj koji je bliži opasnom području. Tako će on odmah izgoriti te će se vatra širiti prema drugom (sigurnijem) dijelu. Za potpalu možete koristiti papir i karton ili klasične kocke za potpalu. Uz to, pobrinite se ds pored sebe uvijek imate vodu. Poželjno je prije spaljivanja natopiti vodom teren oko hrpe te sve što bi se moglo zapaliti u blizini.
2. Odvoz / deponiranje
Na području PGŽ postoji više deponija za zeleni otpad, kako javnih tako i privatnih. Javni deponiji su regulirani od strane pojedinih gradova, te dopuštaju odlaganje različitih količina otpada. Tako naprimjer, javni riječki deponij dopušta odlaganje 2m3 zelenila godišnje po stanovniku. Količine se razlikuju od grada do grada, tako da trebate unaprijed ispitati situaciju u vašem mjestu stanovanja. Privatni deponiji primaju ne ograničene količine otpada, no takvi se deponiji plaćaju. Uz to, privatni deponiji ponekad zahtjevaju da se odvoje različite vrste biljnog otpada (npr. otpad sa eteričnim uljima – lovor i sl.). Najveća razlika između javnh i privatnih deponija je što jedni primaju količine po obujmu a drugi po kilaži. Kako biste se na ovaj način rješili otpada, preporučamo da napravite hrpu što bliže mjestu utovara na vozilo. Kad ste gotovi sa pripremanjem otpada, organizirajte prijevoz do deponija.
3. Kompostiranje
Pri procesu kompostiranja, biootpad se razgrađuje te se pretvara u kompost/humus. Ovaj proces može puno potrajati, ali na kraju dobijete vlastitu zemlju kojom možete prihraniti biljke. Pri kompostiranju, poželjno je usitniti otpad na što manje komade kako bi se brže razgradio. Za najbolje rezultate koristite drobilicu/sjeckalicu kako biste još više usitnili otpad. Kompostnu hrpu potrebno je zalijevati(ili pustite kišu da obavi posao za vas) i okretati vilama ili sl.(kako bi hrpa dobila kisika). Za kompostiranje potrebno je imati dobar omjer dušika i ugljika. otpad koji sadrži ugljik su grane, suho lišće. komadi drva, piljevina, kava i sl., dok dušik sadrži svježe pokošena trava, gnojivo te ostatci hrane. Kada tek počinjete stvarati hrpu, poželjno je da otpad slažete u slojevima koji sadrže dušik/ugljik kako bi proces tekao glatko. Uz to, kompostna hrpa luči hranjive tvari u tlo ispod, tako da svake godine možete seliti hrpu čime dobivate bogato tlo ispod stare hrpe te kompost za prihranu bilja.
